Draško Stanivuković – “Treba biti patriota…Približiti se svome narodu…Obezbijediti svom narodu da ima od čega da živi”

Interviju sa Draškom Stanivukovićem (25 godina), najmlađim odbornikom u Banja Luci, RS…

Urednik: Da li nacionalna politika treba da ima primat u odnosu na geopolitiku, infrastrukturnu i ekonomsku politiku ?
Draško Stanivuković: Prava nacionalna politika ne može da se vodi ako nema normalnog života: ekonomije, trgovine… Bez obzira na to koliko ste Vi nacionalno osviješćeni i svjesni svog nacionalnog duha, ako Vi ne možete da živite, ako nemate od čega da živite, onda služite Njemcima, Italijanima i čitavom svijetu. Treba biti patriota, a patriota se postaje tako što ste dobri u svom poslu, tako što ste čestit covjek i građanin, ali i tako što obezbjedite svom narodu da ima od čega da živi i radi. Patriotizam ima još jednu tačku: da ste spremni da kod Vas, u Vašoj blizini, pored Vas, živi bilo koji drugi narod.

Urednik: Najbolji prmjer neuspejšnog balansiranja nacionalizma i infrastrukture je možda upravo kod Vas u Republici Srpskoj gdje se Milroad Dodik i SNSD busaju nacionalizmom, a ipak se asfalt može polomiti rukom…
Draško Stanivuković: Da, upravo tako. Kada nemaju djela i kad je tu magla taj prazan prostor popunjavaju izmisljeni
patriotizmi.

Urednik: U Crnoj Gori imamo nesmjenjenu vlast već 28 godina i kod Vas ima pretenzija da nastane isti
problem. Da li se boriti protiv političara i establishmenta ili svijesti građana ?
Draško Stanivuković: Približiti se svome narodu… Ja sam se uključio u politiku jer sam zaključio da mi se rad nijednog političara ne sviđa, tj. ja se ne mogu poistovjetiti ni sa kim od njih. Ja njega ne razumijem, on je meni daleko jer: često leti helikopterom, vozi se automobilom od 200.000, stalno je u kravati i odijelu, uvijek izgleda presavršeno, obezbjeđenje, prica o temama koje mi nista ne znače… i onda takvi ljudi nas tjeraju od politike. Narod je sistemski otjeran od politike, a što je narod otjeraniji od politike to oni dublje mogu da zavuku ruke u naše džepove. Za mene je politika društveno- koristan rad, a zadatak nas mladih je da se maksimalno približimo narodu.

Urednik: Da li će se prije desiti evolucija ili revolucija ?
Draško Stanivuković: Ja sam za jedan termin koji često upotrebljavam- „tiha revolucija“. Revolucija je nužna promjena u trenutku, preko noći, a ja ne vjerujem u promjenu preko noći…S druge strane, evolucija traje hiljadama godina. Negdje opet balans. Dakle, ja sam za taj termin “ tiha revolucija” što znači da mladi sazrijevaju kako u Republici Srpskoj tako i u Crnoj Gori. U kontaktu sam i sa Crnom Gorom i sa Srbijom I sa Hrvatskom I upoznajem mnoge mlade ljude poput Vas, Luka. Javljaju se ljudi koji smatraju da su Crna Gora, Srbija I Republika Srpska jedno biće, ali ne pod svakim uslovom. Imali ste svijest ljudi od prije dvije decenije da rasparčavaju svoj sopstveni narod da bi se domogli lične koristi. Idemo prema toj tihoj revoluciji u kojoj ćemo ostaviti našoj djeci zemlju bolju nego sto smo je mi zatekli i tako će i oni svojoj. To je ta revolucija!

Urednik: Da li drustvena svojina predstavlja bolju platformu od privatne ?
Draško Stanivuković: Opet balans.
Urednik: Čovjek da te ne zna rekao bi da si liberal ….
Draško Stanivuković: Ako država sve privatizuje onda ona mnogo oslabi. Ja nisam za to. U Republici Srpskoj imaju tendenciju da sve privatizuju. Meni je krivo što danas grad Banja Luka nema svoj prijevoz, grijanje, svoju Čistoću, a i Vodovod će da privatizuju. Nije dobro kao iz doba komunizma da sve bude društveno, jer treba gajiti preduzetnički duh. Pa možda treba gajiti mlade preduzetnike, ali s druge strane mislim da je greška da država nema svoj Telekom. Osnovne monopolističke stvari trebaju da budu državne. Ne smije doći do situacije da privatnik bude jači od države.

Urednik: Šta je za Vas ideja o saradnji opozicije i vlasti ?
Draško Stanivuković: Dan koji provedete u mrznji, svadji, je dan koji ste izgubili. Ja mislim da svako može zadovoljiti svoj interes, a da ne ugrožava tuđi. Za mene je ideal razgovoranje o ključnim temama- da svaki narod čuva svoje kulturno biće,a da jedno drugom ne smetaju.

Urednik: Da li su svi protesti koje ste organizovali i na koje ste bili pozvani urodili plodom barem pet posto? Dajte nam summa summarum tih protesta.
Draško Stanivuković: Od pet protesta koji su bili u poslednjih godinu dana u Republici Srpskoj, ja sam predvodio četiri:
1)
Protest protiv skupih automobila- kada smo se borili da funkcioneri ne kupuju automobile od dvjesta hiljada. Pedeset hiljada može biti kao bonbon. Uštedjeli smo preko pola miliona. Spriječili smo puko rasipanje novca. Republika Srpska nije Rusija.
2)
Protest za oštećene porodilje- jednim zakonom je jedan dio majki totalno diskriminisan. Da ne ulazimo u tu temu, ali zato su ušle u protest i pozvale i mene da u to budem uključen. Napravili smo veliki pritisak, opet probudili svijest naroda. Očekuje se odluka
Ustavnog suda ove godine znači još traje bitka. Neustavno je da je jedan dio majki odsječe onako. Dobiće odštetu… Što je interesantno, tu su majke sa djecom izlazile na – 10 C. To dosta govori o senzibiltetu vlasti, a i govori koliko su ljudi spremni da se bore.
3)
Protest srednjoškolaca- izdvojeno je četristo osamdeset hiljada maraka za sve osnovne i srednje škole u RS. Najmonogoljudnija škola u Republici Srpskoj ima krov koji prokišnjava…
4)
Protest protiv poskupljenja goriva- tu je narod opet ustao i došlo je do smanjenja cijene goriva za 5 feninga, znači da je vlast popustila.

Urednik: Da li će se ikada riješiti pitanje Davida Dragićevića ?
Draško Stanivuković: Da li se čulo u Crnoj Gori za to ?
Urednik: Ne koliko bi trebalo, zato i pitam.
Draško Stanivuković: Simptomatično je da u gradu koji ima dvjesta hiljada ljudi dijete nestane usred samog centra. Niz nelogičnosti … To je dvanaesto po redu ubistvo ili nestanak za koji niko nije kriv.

Urednik: Vaš savjet crnogorskoj opoziciji ?
Draško Stanivuković: Da se ujedine. Da se približe narodu. Da počnu pričati jednostavnijim jezikom. Da budu više na terenu. Da ne odustaju od borbe. Moramo svi mi mladi opozicionari iz država bivše Jugoslavije da otvorimo vidike, da pružimo ruku jedan drugom, da pokušamo da promjenimo ovaj Balkan i da radimo na međusobnoj saradnji i bilateralnim odnosima.

Pozdrav
Luka Mandić – Nešto Konkretno

Izvor i Preuzeto uz saglasnost Portala Nešto Konkretno, Tekst koji nužno ne mora da predstavlja stav ili mišljenje uredništva TBU NEWS-a.

Povezani Tekstovi

Ostanite s nama

14,409FanovaLajkuj
2,050PratilacaZaprati
28,368PretplatniciPretplatite se

Najnoviji Tekstovi