Hrono ishrana

Francuz Alain Delabos je 1986. godine postavio osnove hrononutricije, a njen razvoj teče do današnjih dana.  Hrono ishrana temelji se na otkriću da nije svaka hrana za svako doba dana.  Postoje namjernice pogodne za doručak, ručak i večeru, i užinu. Svakom čovjeku je potrebno da koristi određene vrste namjernica u različitom dobu dana, da bi njihova iskoristljivost za stvaranje energije bila najveća, a stvaranje otpadnog materijala najmanja. Upravo na principu ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova lučenja hormona i enzima u organizmu temelji se hrono  ishrana. Kad pojedemo neodgovarajuću hranu u određeno doba dana, mi zbunjujemo naše žlijezde koje luče bitne hormone za aktivnost našeg organizma, tražimo od njih da se aktiviraju i u vrijeme kad se one prirodno odmaraju.

Kad se usled tih nepravilnosti pojavi nedovoljno i neadekvatno lučenje enzima, dolazi do greški u metabolizmu koje vode u hronične bolesti i gojaznost.

Po pravilu hrono ishrane, nikada ne bi trebali da budete gladni. Razmak između obroka treba da bude minumum četiri, a maksimum šest sati, idealno pet.

Praćenjem pravila koja ne podrazumijevaju previše odricanja, vrlo brzo možete biti zadovoljni svojim zdravstvenim stanjem i izgledom.

Doručak

Proteini i ugljeni hidrati se ne jedu u istom obroku, osim kada je reč o doručku

Za doručak možete konzumirati životinjske masti i integralne žitarice (integralni hljeb, pirinač…) jer kada se probudimo, prema osnivaču hrono dijete, imamo dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine, pa doručak može da bude bogat, jak i kaloričan. Za doručak je sve dopušteno, izuzev šećera i voća, jer se vrlo brzo vare.

Možete da jedete i suhomesnato, pa čak i čvarke i slaninu, ali gledajte da budu domaći da izbjegnete aditive.

Trebalo bi da vodite računa da izbjegavate pšenicu i kukuruz.

Ručak

Hrono ishrana podrazumijeva uglavnom proteinski ručak

Jedite meso kao što je junetina, svinjetina, teletina, jagnjetina, u kombinaciji sa svježim povrćem, ali bez ugljenih hidrata, odnosno hljeba. Dva puta nedjeljno za ručak možete jesti ugljene hidrate sa povrćem. Proteini i ugljeni hidrati su zabranjeni u istom ručku! Takođe, treba jesti što više svježeg povrća u vidu salate.

Užina

Jedite malu količinu biljnih masti: masline, orasi, kikiriki puter, med, tamnu čokoladu, ili neko voće sa niskim glikemičkim indeksom (broj koji opisuje količinu i brzinu pojedine namirnice da podigne nivo glukoze u krvi).

Večera

Večera predstavlja najlakši obrok tokom dana. Za večeru se jede protein, kao što je bijelo meso ili riba, i zeleno povrće. Ponekad možete uz salatu da pojedete i mladi sir.

Uveče nemojte nikako jesti ugljene hidrate, jer se sporo vare i pretvaraju se u masnoće, kao ni crveno povrće.

Napomene

  • Grickalice se apsolutno izbacuju iz ishrane, a pazite i da ne idete na spavanje nakon obroka minimum dva sata.
  • Hljeb, tjesteninu i skrobno povrće poput krompira konzumirajte najkasnije do 15 časova
  • Mlijeko obavezno zamijenite kiselim mlijekom i sirom.
  • Slatko, pa i voće, se jede isključivo u popodnevnim časovima, između ručka i večere, nikako ujutru. Najbolji izbor je crna čokolada sa minimum 70% kakaa, kao i suvo voće poput somkvi ili šljiva.
  • Pijte dovoljno tečnosti, ne piti slatka gazirana pića.

Izvori dijeta.net, yumama.com, b92.net, healthclub.rs

TBU NEWS

Povezani Tekstovi

Ostanite s nama

14,409FanovaLajkuj
2,050PratilacaZaprati
28,368PretplatniciPretplatite se

Najnoviji Tekstovi