Francuz Alain Delabos je 1986. godine postavio osnove hrononutricije, a njen razvoj teče do današnjih dana. Hrono ishrana temelji se na otkriću da nije svaka hrana za svako doba dana. Postoje namjernice pogodne za doručak, ručak i večeru, i užinu. Svakom čovjeku je potrebno da koristi određene vrste namjernica u različitom dobu dana, da bi njihova iskoristljivost za stvaranje energije bila najveća, a stvaranje otpadnog materijala najmanja. Upravo na principu ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova lučenja hormona i enzima u organizmu temelji se hrono ishrana. Kad pojedemo neodgovarajuću hranu u određeno doba dana, mi zbunjujemo naše žlijezde koje luče bitne hormone za aktivnost našeg organizma, tražimo od njih da se aktiviraju i u vrijeme kad se one prirodno odmaraju.
Kad se usled tih nepravilnosti pojavi nedovoljno i neadekvatno lučenje enzima, dolazi do greški u metabolizmu koje vode u hronične bolesti i gojaznost.
Po pravilu hrono ishrane, nikada ne bi trebali da budete gladni. Razmak između obroka treba da bude minumum četiri, a maksimum šest sati, idealno pet.
Praćenjem pravila koja ne podrazumijevaju previše odricanja, vrlo brzo možete biti zadovoljni svojim zdravstvenim stanjem i izgledom.
Doručak
Proteini i ugljeni hidrati se ne jedu u istom obroku, osim kada je reč o doručku
Za doručak možete konzumirati životinjske masti i integralne žitarice (integralni hljeb, pirinač…) jer kada se probudimo, prema osnivaču hrono dijete, imamo dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine, pa doručak može da bude bogat, jak i kaloričan. Za doručak je sve dopušteno, izuzev šećera i voća, jer se vrlo brzo vare.
Možete da jedete i suhomesnato, pa čak i čvarke i slaninu, ali gledajte da budu domaći da izbjegnete aditive.
Trebalo bi da vodite računa da izbjegavate pšenicu i kukuruz.
Ručak
Hrono ishrana podrazumijeva uglavnom proteinski ručak
Jedite meso kao što je junetina, svinjetina, teletina, jagnjetina, u kombinaciji sa svježim povrćem, ali bez ugljenih hidrata, odnosno hljeba. Dva puta nedjeljno za ručak možete jesti ugljene hidrate sa povrćem. Proteini i ugljeni hidrati su zabranjeni u istom ručku! Takođe, treba jesti što više svježeg povrća u vidu salate.
Užina
Jedite malu količinu biljnih masti: masline, orasi, kikiriki puter, med, tamnu čokoladu, ili neko voće sa niskim glikemičkim indeksom (broj koji opisuje količinu i brzinu pojedine namirnice da podigne nivo glukoze u krvi).
Večera
Večera predstavlja najlakši obrok tokom dana. Za večeru se jede protein, kao što je bijelo meso ili riba, i zeleno povrće. Ponekad možete uz salatu da pojedete i mladi sir.
Uveče nemojte nikako jesti ugljene hidrate, jer se sporo vare i pretvaraju se u masnoće, kao ni crveno povrće.
Napomene
- Grickalice se apsolutno izbacuju iz ishrane, a pazite i da ne idete na spavanje nakon obroka minimum dva sata.
- Hljeb, tjesteninu i skrobno povrće poput krompira konzumirajte najkasnije do 15 časova
- Mlijeko obavezno zamijenite kiselim mlijekom i sirom.
- Slatko, pa i voće, se jede isključivo u popodnevnim časovima, između ručka i večere, nikako ujutru. Najbolji izbor je crna čokolada sa minimum 70% kakaa, kao i suvo voće poput somkvi ili šljiva.
- Pijte dovoljno tečnosti, ne piti slatka gazirana pića.
Izvori dijeta.net, yumama.com, b92.net, healthclub.rs
TBU NEWS
