Sledeći korak, Mars

Kada postavimo pitanje “gdje bi se mogao pronaći vanzemaljski život” prvo mjesto koje bi većina naučnika odabrala bio bi Mars. Zbog svoje sličnosti sa Zemljom, Mars je budio najveća interesovanja naučne zajednice. Vjeruje se da je Mars u svojoj dalekoj prošlosti bio nalik planeti zemlji. Voda, vegetacija, kiseonik kratko rečeno na Marsu je postojao Život. Trenutno na Marsu nema znakova života medjutim naučnici će nastaviti da tragaju jer su svjesni moguçeg života čak i u ekstremnim uslovima. Istraživanje Marsa započeto je još u 17-tom vijeku u vremenu  izuma prvog teleskopa ali tek u 20. vijeku, čovjek se počeo približavati Crvenoj planeti i njegovoj opustošenoj površini.

Život kakav poznajemo na zemlji zahtjeva određene uslove i sredinu za preživljavanje.

Na zemlji takodje postoje stvorenja koja bi mogla preživjeti u teškim uslovima, gdje su temperature vrlo niske ili gdje ima malo vode i kiseonika. Takvo okruženje je slično uslovima za život  na drugim planetama sunčevog sitema. Cilj svih misija na Mars zapravo je više manje uvijek bio isti. Pronaći “život”.

Potraga za mogućim životom na crvenoj planeti se fokusira uglavnom oko indetifikovanja prisustva vode. Nova istraživanja sugerišu da je život vjerovatno postajao na Marsu u nekom trenutku njegove daleke prošlosti, možda negdje u prvih milijardu godina njegovog formiranja. Trenutno život na Marsu vjerovatno ne postoji jer nema vode na površini planete, a voda je ključ za život kakav mi trenutno poznajemo. Crvena planeta je toliko suva da bi trenutno život na njoj mogao postojati samo duboko ispod njegove površine.

“Takva ekstremna neplodnost tla Crvene planete dovodi do pada u izobilju  mikrobiološkog života ispod nivoa detekcije . Sličan primjer imamo i kod nas na primeru pustinje Atakama u Čileu,” navodi se u istraživanju. 

Kako se vjeruje prije 3 milijarde godina Mars je bio potpuno drugačiji: vlažan, naseljiv međutim najnovija istraživanja pokazuju da je danas njegova životna sredina suva. Mars je  čak i do 10.000 puta suvlji od najsuvljih pustinja na Zemlji.

Kakav je Mars nekada bio i kako je izgubio svoju atmosferu (video je na engleskom jeziku)

Studija tvrdi kako je NASA imala dokaze o životu na ovoj planeti još 1976. godine. Roveri „Viking 1 i 2“ bili su prve robotizovane sonde poslate sa Zemlje a koje koje su uspešno sletjele na Mars. “Vikinzi” su poslali prve fotografije Crvene planete u visokoj rezoluciji. Ove robotske sonde su uspješno uzele uzorak zemljišta sa Marsa kako bi NASA testirala da li u njima ima bilo kakvih znakova života. Ako u tlu ima života, ono će “metabolisati” hranljive materije iz vode – i to je upravo ono što se i desilo s jednim uzorkom. Ali pošto druga dva uzorka nemaju nikakve dokaze organskih materija a samimn tim ni prisustvo života,  NASA je zaključila da je za reakciju u prvom uzorku odgovoran proces koji nije biološki. Nove studije ukazuju na potrebu da uzorke tla koje su Viking sonde pokupili prije 40 godina, treba ponovo testirati.

Vlasnik kompanije SpaceX-a  Elon Mask najavio je svoj plan za kolonizaciju i iznio svoju ambicioznu viziju misije na Mars na međunarodnom kongresu astronautike u Meksiku.

“Istorija se  može odigrati na dva načina. Jedan način je da ostanemo na Zemlji zauvijek” gdje će nezaobilazna izumiranja i istrebljenja biti naša budućnost. Alternativa tome je da Zemljani “moraju postati multiplanetarna bića” što je, nadam se da se slažete pravi put za ljudsku civilizaciju i čovječanstvo u cjelini”, kazao je Mask.

Mask je objasnio kako je Mars “najbolja opcija” zbog svoje blizine te da bi se na njemu mogla stvoriti samoodrživa civilizacija. Mask je svjestan da je putovanje u svemir skupo. Ističe da se troškovi putovanja moraju znatno smanjiti: “Ne možete stvoriti samoodrživu civilizaciju”  ako putna karta košta 10 milijardi dolara po osobi. Maskov trenutni najveći konkurent je kompanija Boing.

Denis Mulenberg direktor kompanije Boing gaji velike ambicije i nade u putovanje ljudi na Mars. Na konferenciji u Čikagu je rekao: “Ubjeđen sam da će Boing raketa transportovati prvu osobu koja će kročiti na površinu Marsa.” Mulenberg je nedavno najavio da planira da pobjedi Maska u trci za osvajanje Crvene planete.

Druge organizacije, kao što su ESA, ISRO i Kineska svemirska agencija takođe planiraju da se spuste na Mars i to u najkraćem mogućem roku. Medjutim jedna od njih je izgleda 3 koraka ispred svih. Svi znamo o kome se radi! NASA

Ljudi će sigurno ići na Mars, a to će se desiti i ranije nego što mislimo, tvrde naučnici iz NASA-e. Trenutne robotske misije pomažu naučnicima NASA da upoznaju površinu i okruženje Crvene Planete. Ove informacije će pomoći da se izabere pravi položaj, koji će zavisiti od mnogo faktora, uključujući teren, zemljište i površinska svojstva, oblasti prioriteta nauke. NASA radi  na izgradnji sistema za slanje astronauta a kranji vremenski okvir da se ljudi pošalju van orbite zemlje je do 2030-te. Razvijanjem tehnologije moraju se pojačati mjere bezbjednosti kako bi se putnici/ astronauti zaštitili od surovog okruženja. Bitan faktor je i put do Marsa. Putovanje na Mars će zavisiti od toga gdje će se  Zemlja u tom trenutku nalaziti u odnosu na Crvenu planetu . Orbite dvije planeta bi trebale biti u ravni, tako da udaljenost bude što kraća a tim i samo putovanje postaje brže. Korišćenjem trenutnih raketnih tehnologija put do Marsa traje oko 8 mjeseci, i to zavisi od toga kako idete, koje rakete koristite i koja je tehnologija u pitanju.

Trenutno se istražuju sva poznata i moguća tehnološka rešenja za smanjenje duźine putovanja. Postoje dva scenarija za odlazak na Mars i vraćanje na zemlju. Prvi zahtjeva da astronauti po slijetanju ostanu samo nekoliko nedelja prije povratka, a drugi scenario predvIdja boravak astronauta na Marsu u trajanju od godinu dana. Ukupno trajanje misije varira u vremenskim okviru od godinu do tri godine uključujući i povratak na zemlju. Svaka misija da se ljudi izvedu van zemljine orbite uključuje rizik. Ulaz kroz atmosferu Marsa i slijetanje na planetu je sam po sebi izazov. Još uvjek se istražuje životna sredina crvene planete uključujući nivo zračenja i prašine na njoj. Sprovedeno je nekoliko studija o izvodljivosti stalne kolonije na Marsu. U ovom trenutku prioritet je usavršiti mogućnosti da se ode na Mars i vrati bezbjedno. Trenutni raketni pogon putem kojeg se letjelica kreće predstavljaju ključnu prepreku koju treba otkloniti kako bi se skrato put na Mars.

Postoje mnoga predviđanja o tome kako bi ljudski život mogao da izgleda u budućnosti, neka su optimistična, neka ne. Jedno od glavnih pitanja je da li će u budućnosti ljudska civilizacija uopšte postojati? Ako poredimo život ljudi prije nekoliko hiljada godina i sad, shvatamo da je čovječanstvo dosta napredovalo. Promjene se očekuju  i u budućnosti i to na način koji je nama trenutno nezamisliv. Medjutim, šta ako  svojim djelovanjem ili ne djelovanjem uništimo život na planeti Zemlji? Šta će se desiti sa ljudskom civilizacijom ako ostanemo na zemlji? Možda je  ipak bolje da potrazimo neko bolje mjesto ža život. Možda pronadjemo i odputujemo na neku drugu planetu gdje su uslovi  slični onima na zemlji. NASA i njeni partneri svakodnevno rade na pronalasku odgovora na pitanje svih pitanja:

Ima li života van Zemlje?

Od misije na Mars očekuje se mnogo. Može li Mars jednog dana biti siguran dom za ljudsku civilizaciju? Šta vi mislite o tome? Kakva budućnost čeka ljudsku civilizaciju?

Izvori i reference:
NASA
RT
independent
Theguardian

Autor: Željko Mihajlović

TBU NEWS