Rižoto je jelo koje potiče sa sjevera Italije napravljeno od pirinča/riže i bujona (procijeđena supa od povrća, mesa ili ribe). Postoji mnogo različitih recepata, u zavisnosti od dodataka koji se koriste, ali se svi pripremaju na sličan način. Pravilno pripremljen rižoto mora biti bogat i kremast, ali da se zrna odvajaju i budu al dente.
Na početku, prije našeg recepta i načina pripreme, reći ćemo par rečenica o pirinču, glavnom sastojku.
Pirinač je jednogodišnja biljka, i sjeme je trave vrste Oryza sativa (Azijski pirinač), ili Oryza glaberrima (Afrički pirinač).
Zrno pirinča je najčešće konzumirana hrana kod velikog dijela ljudske populacije, posebno u Aziji.
Prema podacima FAOSTAT-a iz 2012. godine pirinač, nakon šećerne trske i kukuruza, zauzma treće mjesto kao poljoprivredna kultura koje se najviše proizvodi u svijetu. Godišnja proizvodnja u svijetu iznosi oko 600 miliona tona. Glavni proizvođači su Kina, Indija i Indonazija, a slijede ih Vijetnam, Bangladeš i Mijanmar…
Kultivisanje pirinča započelo je prije više od 6500 godina, a može se uzgajati u različitim djelovima svijeta, Najčešće u toplim i vlažnim predjelima. U svijetu se danas uzgaja više od 1.000 vrsta.
Ima veoma veliku prehrambenu vrijednost (360 kalorija u 100 grama). Osnovni sastav pirinča čine: 13% voda, proteini 7%, masti 2,2%, ugljeni hidrati 73%, minetali 1,2%. Takođe, u sebi sadrži vitamin E, B-1, B-2 i B-6. Posebno je bogat mineralima kao čto su natrijum, kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, cink, jod…
Pored ishrane koristi se i upotrebljava u industriji, kozmetici i medicini. U staroj kineskoj medicini igrao je važnu ulogu. Njegova ljekovita svojstva priznala je i zvanicna medicina. Pirinčana voda koristi se kao antidijaroično sredstvo, pirinčano brašno u ishrani odojčadi i djece, pirinčani skrob kao sredstvo za razblaživanje opijuma u prasku…
U prodaji se mogu naći tri vrste pirinča: neoljušteni, tj. onakav kakvog nam daje priroda, poznat kao integralni; oljušteni, ali neglazirani; i oljušteni i glazirani, kakav se najčešće koristi, posebno u visokorazvijenim zemljama i onima gde se ne gaji, već se uvozi. Razlika izmedu ove tri vrste pirinča u prehrambenom smislu je velika. Neoljušteni i neglazirani nije, naime, naizgled tako lep kao glazirani, ali je njegova prehrambena vrednost, bogatstvo vitamina i mineralnih soli, neuporedivo veća nego glaziranog.
Kao što smo već rekli u zavisnosti od sastojaka koji se koriste postoji mnogo recepata za pripremu ovog jela. Naš recept će biti rižoto sa povrćem i pečurkama. Potrebno vrijeme pripreme oko 30 minuta.
Potrebni sastojci:
1/2 šolja pirinča,
1 glavica crnog luka,
1-2 čena bijelog luka,
1 šargarepa,
1 šolja bujona,
1 paprika,
1 pakovanje pečurki,
Ulje, so, biber, peršun…
Način pripreme:
Svo povrće isjeckati. U zagrijan tiganj (najbolje vok) dodati ulje, i propržiti crni luk. Nakon toga postepeno dodavati šargarepu, papriku, bijeli luk i šampinjone.
Kada povrće bude gotovo dodati ½ šolju pirinča I kratko propržiti. Postepeno dodajte bujon uz često miješanje. Dodajte peršun, so i biber po ukusu. Kuvajte dok bujon ne ispari. Nikako nemojte sipati čitavu količinu bujona odjednom, već postepeno, jer rižoto neće biti kremast.
Kada je rižoto bude gotov, servirati na tanjir i poslužiti. Kao dodatak u serviranju možete koristiti listove sjeckani peršun i rendani parmezan.
Prijatno!
Izvori:
Herbateka.eu
Wikipedia.org
TBU NEWS