Biološka baza podataka, DNK je dugo mučio naučnike sa svojim potencijalom kao mediji za učitavanje i čuvanje podataka: nevjerojatno gust, stabilan, energetski učinkovit i dokazano ima potencijala da čuva podatke u rasponu od nekih 3,5 milijardi godina. Ovo nije prvi projekt koji pokazuje potencijal DNK kao medija za čuvanje podataka, George Church i njegov tim su uspjeli da spoje nove generacije tehnologija sekvenciranja sa novom strategijom za kodiranje 1.000 puta veće količine podataka prethodno učitane u DNK. Church-ov tim je izvijestio o svojim rezultatima u Časopisu Science od 17. Avgusta davne 2012-te .
Istraživači su koristili binarni kod kako bi sačuvali sačuvali tekst, slike i oblikovali u formtu jedne knjige. Iako je njegova veličina otprilike ono što je 5 ¼-inčni floppy disk bio nekad, gustina bitova je gotovo izvan svakih mjerenja: 5,5 petabita, ili 1 milijon gigabajta, po jednom kubnom milimetru. “Gustoća informacija i opseg su veoma prihvatljivi kada se uporede s drugim eksperimentalnim metodama za učitavanje i čuvanje podataka “, rekao je Sri Kosuri, vodeći naučnik pri Wyss Institutu i glavni autor rada. U ovom naučnom istraživanju je uključena i Yuan Gao, bivši Wyss naučnik koji je sada izvanredni profesor biomedicinskog inženjerstvana na univerzitetu Johns Hopkins.
Već pomenuto se dešavalo na naučnoj sceni ne tako davne 2012-te ali sada imamo napredak na polju DNK kao ultimativni hard disk.
DNK je jako dugoročan, a upravo zbog toga dozvoljava naučnicima da razumiju DNK životinja koje su umrle prije desetak miliona godina.
Upravo tim smjernicama se služi i Mikrosoft, koji istražuje najstarije žive organizme kako bi ispitali da li njihova DNK može poslužiti kao skladište digitalnih informacija, kako bi se izbjegla “apokalipsa podataka”.
IT gigant Mikrosoft u budućnosti planira koristiti dugotrajne molekule DNK, kako bi u njih čuvao informacije i podatke, jer u suprotnom bi mogli doći do situacije da se nemaju više gdje čuvati.
Broj informacija u svijetu se duplira na godišnjem nivou, i postaje sve teže i teže učitavati i čuvati toliku količinu podataka.
Mikrosoft trenutno kupuje milione molekula DNK, kako bi provjerili da li mogu u njih učitati informacije i podatke – i da li se te učitane informacije mogu koristiti ponovo.
Istraživanje kaže da DNK može sačuvati jednu milijardu terabajta u samo jednom gramu, puno više od bilo kojeg trenutno postojećeg sistema za prikupljanje i skladištenje informacija.
Za početak, Mikrosoft će koristiti te DNK molekule da bi sačuvali podatke o njima samim, a ko zna šta budućnost nosi. I ko zna na koji će način i u kojem smjeru ova tehnologija evoluirati. Njena korisna primjena ili pak možda zloupotreba?
DNK je inače veoma “skup sport”, Američki startup koji je Mikrosoft kupio naplaćuje 10 centi za jednu DNK sekvencu, ali se nadaju da mogu dobiti mnogo jeftiniji dogovor u budućnosti.
Inače, cijene u kompletnom genetskom inžinjeringu su drastično skočile u posljednjoj godini dana. Ljduski genom košta oko tri milijarde dolaza za 13 godina, a recimo onaj iz 1990. godine bi koštao oko 1.000 dolara.
Inicijalna testiranja kažu da je ova tehnologija sasvim moguća, te da su do sadauspjeli da povrate sve prethodno učitane informnacije u DNK.
Izvori:
NET.HR
TBUNEWS.COM
TBU NEWS INFO
